Osobitosti učenika sa teškoćama
- Učenici sa oštećenjem vida
- Učenici sa sljepoćom ili slabovidnošću.
Djeca sa sljepoćom u odgojno –obrazovnom smislu su ona djeca koja imaju ostatak vida na boljem oku , sa korekcijom( naočale) ili bez nje do 0,05(5%) uz nesposobnost čitanja slova ili znakova veličine Jaeger 8 i veće veličine na blizinu. Te osobe se obrazuju na Brailleovom pismu.
Djeca sa slabovidnošću – ona čija je oštrina vida na boljem oku , s korekcijom ili bez nje od 0.05 do 0.40 (40%) Te osobe mogu čitati crni tisak do veličine Jaeger 8.
Na oštećenje upućuju natečeni kapci, crvene i suzne oči, često trljanje očiju, zatvaranje ili prekrivanje jednog oka , škiljenje, mrštenje pri radu, osjetljivost ili prigušeno svjetlo.
Vizualna percepcija slabovidnih je sporija , manjkava izobličena, ograničena na blizinu. : Mogu se javiti teškoće u pismenom radu jer se ne može pisati po crtama ili unutar redova.
Učenici s oštećenjem vida mogu savladati redoviti program uz izostavljanje i smanjivanje opsega samo onih sadržaja koji se usvajaju isključivo vizualnom percepcijom.
Primjena individualiziranih postupaka podrazumijeva i primjenu specifičnih nastavnih sredstava i pomagala, : klupa sa nagibom za slabovidne učenike, teleskopske naočale, Brailleov pisaći stol s Brailleovim papirom, kasetofon, prilagođeno prijenosno računalo, čitač zaslona s govornom jedinicom, geometrijski pribor za slijepe, prilagođeni crtači pribor, radni listići na brajlici i uvećanom tisku, zvučne knjige, zvučna lopta .
- Učenici sa oštećenjem sluha
- Gluhi i nagluhi
Osoba sa gluhoćom- ona čije oštećenje sluha na uhu koje bolje čuje prelazi intenzitetsku razinu iznad 91 dB dobivenu na tonalnom audiogramu. Ne mogu se služiti sluhom u govornom sporazumijevanju , niti uz pojačanje zvuka na slušnom aparatu.
Nagluha osoba- oštećenje sluha na uhu bolje slušnosti kreće se u rasponu od 25 do 90 dB , glasovni govor je djelomično ili potpuno razvijen
Teškoće se očituju kao teškoće učenja govora, zaostajanje u usvajanju govornog i pisanog jezika , oskudniji rječnik, problemi u pisanom izražavanju , otežano razumijevanje pisanog teksta, zbog lošijeg poznavanja jezika teškoće u usvajanju obrazovnih sadržaja.
Učenicima s oštećenjem sluha potrebno je smanjiti ili promijeniti zahtjeve za neke nastavne sadržaje koji se usvajaju isključivo auditivnim kanalom. Tijekom njihovog školovanja potrebno je osigurati i pomoć defektologa specijaliziranog za rad sa takvim učenicima.
- Učenici s poremećajima glasovno – jezično govorne komunikacije
Učenici s poremećajem glasa- Postoji neprimjerena visina glasa ili kvaliteta glasa ili neprimjerena glasnoća, rezonancija ili trajanje
Učenici s poremećajem govora- mogu biti prisutni artikulacijski poremećaji, mucanje, brzopletost i jezični poremećaji
Učenici s poremećajima glasovno-jezične govorne komunikacije savladavju redoviti nastavni program uz primjenu individualiziranih didaktičko- metodičkih postupaka sukladno njihovim poteškoćama uz provođenje logopedskog tretmana.
- Učenici sa specifičnim teškoćama u učenju
- Disleksija( teškoća čitanja)
- Disgrafija ( teškoća pisanja)
- Diskalkulija (teškoća usvajanja matematičkih vještina)
- Učenici sa hiperaktitivnošću
Razlikuju se od ostalih po dužem razdoblju usvajanja početnog čitanja pisanja i računanja, i teškoćama dekodiranja.
Učenicima je potreban individualizirani pristup, koji podrazumijeva postupke podrške u primjeni metoda , zahtjeva , sredstava i oblika rada koje će ovim učenicima omogućiti stjecanje znanja , vještina i umijeća primjerenih njihovim stvarnim sposobnostima.
- Učenici sa motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima
- Učenici s oštećenjem lokomotornog sustava( kosti, zglobovi, mišići)
- Učenici s oštećenjem središnjeg živčanog sustava
- Učenici sa oštećenjem središnjeg živčanog sustava
- Učenici sa oštećenjem perifernog živčanog sustava
- Učenici s kroničnim bolestima
Učenicima s motoričkim poremećajima uključenim u redovnu osnovnu školu treba prilagoditi sadržaje onih aktivnosti koje ne mogu provesti. U nastavnom radu treba provoditi individualizirane didaktičko- metodičke postupke uz upotrebu specifičnih sredstava i pomagala.
- Učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima
To su učenici granične inteligencije , mentalne retardacije i učenici iz kulturno deprivirane sredine.
Odstupanja u intelektualnom funkcioniranju prepoznaju se kao teškoće u izvođenju različitih misaonih operacija , što otežava proces učenja, usvajanja školskih sadržaja i socijalno prihvatljivih ponašanja. Na području adaptivnog ponašanja osobitosti se manifestiraju kao ograničenja u područjima kao što su: komunikacija, briga o sebi , snalaženje u okolini, usvajanje socijalnih vještina i navika, sudjelovanje u socijalnoj zajednici.
Teškoće se iskazuju u otežanom općem shvaćanju, razumijevanju i poimanju.
Učenici s intelektualnim teškoćama savladavaju program primjeren njihovim sposobnostima po opsegu i dubini.
- Učenici s poremećajima u ponašanju uvjetovanim organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem
Poremećaji u ponašanju očituju se : impulzivnost, hiperaktivnost , nepažnja, neposlušnost, nametljivost, prkos, svađanje, laganje, varanje , neopravdano izostajanje s nastave, verbalna i fizička agresivnost i delikvencija, plašljivost, povučenost, potištenost, plačljivost, sram, depresija, nisko samopouzdanje, lijenost, dosada , razmaženost, neurotske smetnje.
Ovim učenicima treba stvarati prilike za stvaranje uspješnih odnosa , učiti ih socijalnim i emocionalnim vještinama te razvijati empatiju.
- Učenici s poremećajem pažnje/ hiperaktivnim ponašanjem( ADD/ADHD)
- Djeca kod koje su u većoj ili manjoj mjeri prisutne nepažnja i/ili hiperaktivnost/ impulzivnost koje dolaze do izražaja prije sedme godine života i ometaju socijalno akademsko ili radno funkcioniranje.
Razlikujemo ADD –poremećaj pažnje bez hiperaktivnosti
ADHD – poremećaj pažnje s hiperaktivnosti
Problemi ovih učenika u nastavnom radu najčešće se očituju u nestrpljivosti, nedovršavanje započetih aktivnosti, zaboravljanju, motoričkom nemiru, stalnoj verbalizaciji, razdražljivosti, promjenama mjesta i započete aktivnosti.
Kod ovih učenika ne treba intervencije u sadržaj učenja. Individualiziranim odgojno –obrazovnim programom potrebno je planirati podršku didaktičko metodičkim postupcima koji će učenicima omogućiti usmjerenu i zaokupljajuću aktivnost u nastavnom procesu.
- Učenici s poremećajima iz autističnog spektra
Autistični sindrom započinje u ranom djetinjstvu a prepoznaje se i dijagnositcira prema obilježjima ponašanja.
Zajednička obilježja poremećaja iz tzv. Autističnog spektra odnose se na kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija , komunikacije i imaginacije.
Učenici s poremećajima iz autističnog spektra svladavaju individualizirani odgojno-obrazovni program zasnovan na kvalitetno provedenoj procjeni i dijagnostici. Program mora biti primjeren njihovim sposobnostima po ciljevima , opsegu , dubini i funkcionalnosti sadržaja uz jasno definirane strategije poučavanja.
Izvor, Đurđica Ivančić Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi