Prilagodbe teorijskih okvira obrazovanja na daljinu

Prilagodbe teorijskih okvira  obrazovanja na daljinu

Uspješna primjena elemenata teorijskih okvira obrazovanja na daljinu u osnovnim i srednjim školama  te poboljšanje šansi za ostvarenje  željenih ishoda  zahtijeva  usmjeravanje  pažnje na pitanja  učinkovitog dizajna  nastave na daljinu, vrste podrške za učenike  te razumijevanje iskustva učenika  s posebnim potrebama. Prepoznamo li  samostalnost i samousmjeravanje  kao razvojne karakteristike  uvjetovane okruženjem  u kojem se učenik školuje , moguće je očekivati pomake  u razini samostalnosti i samousmjeravanju učenika. Ipak  da bi do navedenog pomaka došlo , u značajnijoj mjeri su nužne kompetencije učitelja  za provedbu  odgovarajućih oblika nastave na daljinu. U provedbi nastave na daljinu u osnovnoj  i srednjoj  školi   od osobitog je značenja odnos između usmjerenosti  na promišljanje i znanje  učenika o samousmjerenom učenju. Model samousmjerenog u učenja je kod učenika osnovnih škola sastavljen od unutarnjih i vanjskih  utjecaja. Unutarnji utjecaji obuhvaćaju  osobine učenika  kao što su stavovi i raspoloženja, a kojim utječu na način  na kojim učenici  pristupaju  zadatcima  te njihovu inicijativu, trud im upornost. Ostali unutarnji utjecaji su strategije  osobnog učenja, samoregulacija i metakognitivne strategije  planiranja, provjere i razmišljanja. Vanjski utjecaji uključuju kontekst kojim usmjerava  i strukturira  cjelokupnu istraživačku aktivnost u svrhu postizanja  ciljeva  i informacijsko-komunikacijske alate.

Različiti autori kao polazište  prilagodbe  potrebama osnovnoškolske i srednjoškolske nastave na daljinu uzimaju  teoriju transakcijske  udaljenosti te razrađuju elemente  s obzirom na posebnosti provedbe nastave na daljinu u praksi:

  • Upravljanje vremenom  i opterećenje učitelja- Usmjeravanje na   ciljani , smislen , konstruktivan  i usmjeren razgovor koji za cilj  ima učenje i potiče samostalnost učenika.
  • Upravljanje nastavnim sadržajem – Uspješno učenje  na daljinu ovisi o prilikama za dijalog  i dobro strukturiranim  nastavnim materijalima kroz strukturirani  nastavni proces( prezentaciju podataka, vještina, stavova i vrijednosti; zadržavanju interesa učenika )
  • Motivacija i udaljenost učenika- Audiosnimke i videosnimke ,  pismene zadaće , forumske rasprave , videokonferencije koriste se s ciljem razvoja analitičkih i kritičkih vještina , vrednovanja  te podrške učenicima. Učenici imaju iskustvo pretraživanja informacija na mreži te se brzo snalaze  u virtualnom prostoru . Za učenike mlađe dobi manje je vjerojatno  da će u nastavi  na daljinu biti strpljivi  ako nisu  motivirani  i uključeni u rad.
  • Pristupačnost materijala – Individualne potrebe učenika potrebno je zadovoljavati  kroz obrazovne ishode , nastavne pristupe te prilagodbu načina procjene znanja . Također je bitno  da učitelj razumije  pojedinačnu situaciju vezanu za pristup tehnologiji i mreži pojedinog učenika u skupini te da tome prilagodi  zadatke i očekivanja.

Izvor; Školovanje od kuće  i nastava na daljinu u vrijeme HR- COVID- 19, Urednici Vladimir Strugar Ante Kolak, Ivan Markić