“….Dakle, princip je uvijek isti: ako odobravamo ponašanje psa tada ga trebamo višestruko pohvaliti i nagraditi (ali bez pretjerivanja s poslasticama), a ako učini nešto nedopušteno “kazna” treba uslijediti odmah, treba biti samo i isključivo verbalna (kratko, jasno i glasno “NE”) i čim je pas prestao s neželjenim ponašanjem opet ga treba nagraditi glađenjem ili malom poslasticom.
Sljedeći specifični problemi s kojima se vlasnici pasa često susreću, od kojih prvi možda učestalije dolazi do izražaja upravo ljeti, jesu kada psi ne žele u vodu, te strah od vožnje automobilom. I opet se ovi problemi mogu svesti pod zajednički nazivnik: pravilan odgoj šteneta (psa).
Naime, većina pasa će, posebno tijekom ljetnih mjeseci, biti više nego zainteresirana za skakanje u more, plivanje i razne druge vodene aktivnosti ili u vašem domu za kupanje u kadi ili pod tušem. Međutim, ima i pasa koji ni pod koju cijenu, niti za najslasniju nagradu ili na nagovaranje vlasnika neće prihvatiti ulazak u more, vodu, kadu, pod tuš. Problem je uvijek u prvom iskustvu koje je to štene imalo s morem odnosno vodom, sve zavisi od toga kako ste ga vi kao vlasnik priviknuli na, za njega novu i nepoznatu situaciju te povezuje li s tim prvim iskustvom ugodu ili neugodu. U tom smislu svakom odgovornom vlasniku psa, štenca, koji želi da ga njegov ljubimac prati u svakodnevnim aktivnostima bez problema i bojazni, savjetujem da štenca od najranije dobi postepeno privikava na morske aktivnosti ili (što će vam biti još korisnije) kupanje u kadi ili pod tušern. Bitno je da pritom ne inzistirate previše, da ne prisiljavate grubo psa na aktivnosti koje u prvo vrijeme baš i neće s veseljem prihvatiti.
Svakako nemojte mladom psu, štenetu, priređivati “šokove” tako što ćete ga bez pripreme, primjerice, iz barke u kojoj se nalazite ili s kakvog molića baciti u more, prskati ga, polijevati vodom, tuširati tušem koji stvara buku ili ga pokušavati prati gumom za zalijevanje vrtova. Za početak stavite određenu malu količinu vode u kakvu kantu i lagano ga mokrom rukom gladite (zapravo močite) od glave prema repu.
Isto tako, sve predmete (nove i psu nepoznate) koje namjeravate koristiti tijekom vaših zajedničkih aktivnosti najprije pokazite psiću, stavite ih ispred njuške da ih onjuši i da se tako upozna s njima i shvati da mu ne prijeti nikakva opasnost.
Naredni, učestali problem s kojim se susreću vlasnici pasa je prijevoz automobilom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom. Ako se radi o štenetu, vjerujem da dio problema leži u činjenici što je podosta štenaca u svoj novi dam stiglo tako da su ih uzgajivači sami vozili automobilom često duži broj sati, odnosno pos!ani su vam autobusom, vlakom ili slično. U takvom transportu često je prvenstveni cilj da “paketić” stigne na odredište i da se plati dogovorena cijena,dok se uvjetima u kojima se psić transportira, odnosno njegovoj dobrobiti ne poklanja gotovo nikakva pažnja.
U slučaju da se vaše izabrano štene nalazi u nekoj udaljenoj uzgajivačnici, nemojte pristajati na takvu vrstu transporta. Odvojite vrijeme i novac i sami krenite po svojeg psa, pritom vodeći računa o sljedećim bitnim stvarima: štenca smjestite ili kod vas u krilo na zadnjem sjedalu ili pokraj vas na prednjem sjedalu, ali u prostoru predviđenom za suvozačeve noge, kako bi osjetio vašu blizinu, toplinu i sigurnost, a ovisno o godišnjem dobu, ponesite dekicu, ručnike i slično.Naravno da se preporučuje transport pasa u za to predviđenim boksovima, ali mislim da bi njegovo prvo iskustvo vožnje automobilom trebalo biti vezano uz vas, vašu toplinu i dodir, a za boks uvijek ima vremena i kasnije. Barem sam tako ja uvijek činio sa svojim štencima.
Ovisno o dužini puta, nastojte se redovito zaustavljati kako bi psić mogao obaviti osnovne potrebe, te mu dajte da pije čiste vode. Svakako pokušajte dogovoriti s uzgajivačem da se štene ne hrani prije puta, a vi ga također nemojte hraniti ili mu davati kakve poslastice tijekom puta, jer će to gotovo sigumo izazvati povraćanje.
Kasnije, kada vaše štene stasa, vožnju automobilom nemojte ograničavati samo na odlaske veterinaru koje pas uglavnom povezuje s neugodom. Neka vaše vožnje često završavaju igrom na nekoj livadi, kupanjem u moru ili ugodnoj šetnji u prirodi i siguran sam da će svaki slijedeći put kada otvorite vrata vašeg automobila, vaš četveronožni prijatelj sam uskakati u njega.
Ne zaboravite: tijekom ljetnih vrućina NE OSTAVLJAJTE PSE ZATVORENE U AUTOMOBILIMA. Čak i vrlo kratak boravak u zatvorenom vozilu izloženom suncu i visokoj temperaturi može biti koban za vašeg psa.
Boravak na otvorenom i u prirodi za vašeg psa je čista uživancija, a za vas idealan način vraćanja možda zapostavljene forme. Stoga pokušajte svaki svoj slobodan trenutak provesti negdje u prirodi, na livadi sa svojom obitelji, djecom i vašim psom, jer takva aktivnost će vam se višestruko vratiti: posebno vašem zdravlju i kondiciji, zdravlju vaše djece i naravno zdravlju i pravilnom razvoju vašeg psa.
Međutim, postoje određena pravila kojih biste se trebali pridržavati ako želite da boravak na otvorenom i u prirodi doista bude na zadovoljstvo i vas i vašeg psa.Prije svega,igra s vlasnikom psu predstavlja posebno zadovoljstvo, a kod velike većine pasa je to donošenje predmeta koje mu bacate.
Tu morate biti oprezni i kod svakog odlaska u prirodu ponesite sa sobom odgovarajuće predmete koje vaš pas voli i koje ćete mu bacati: loptice odgovarajuće veličine (ovisno o veličini psa, ne smiju biti premale da ne bi došlo do gutanja),tzv.,,kong” ili nešto slično. Bacanje kamenja koje nađete putem svakako bi trebalo izbjegavati jer može doći ili do gutanja kamena iii do griženja istog što može rezultirati lomljenjem zuba, najčešće očnjaka. lsto tako, bacanje štapova (najčešće oštrih,nepravilnih oblika)nije preporučljivo i može imati ozbiljne posljedice jer se često događa da se pas povrijedi prilikom hvatanja takvog štapa (oštri dijelovi mogu se zabiti u sluznicu usta ili jezika).
Planirate Ii duži boravak u prirodi, ponesite sa sobom čistu vodu koju ćete povremeno dati psu da pije jer u protivnom riskirate da će pas nastojati utažiti žeđ iz prve blatnjave lokve na koju naiđe na putu, a rezultat toga mogu biti razne probavne smetnje (u najboljem slučaju).
Boravak na otvorenome i u prirodi s jedne strane donosi puno dobrobiti za vašeg psa, ali krije i razne opasnosti na koje morate biti spremni. Razni kukci, bube i slična sićušna šumska stvorenja izgledaju privlačna vašem psu i svakako neće propustiti priliku njuškom se približiti svemu što se kreće. Jedna od takvih opasnosti je Borov prelac – vrsta leptira, odnosno dlakave gusjenice (razvojni oblik navedenog leptira) koje se kreću u dugim kolonama u predjelima borovih šuma i to obično u razdoblju od veljače do travnja, a naše primorje obiluje upravo ovom vrstom bora. Gusjenice imaju razvijenu obranu od neprijatelja u obliku dlačica kojima je prekriveno njihovo tijelo, koje u dodiru s kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju, a mogu izazvati (kod osjetljivih pasa) vrlo jake alergične reakcije pa i anafilaktičku reakciju.
Također u svrhu obrane, ove gusjenice navodno imaju i slatkasti miris koji privlači psa koji je pokušava pojesti, međutim pri samom dodiru naglo će mu oteći gubica, zatvoriti se oči, cijela glava će jako svrbjeti, a nekada je reakcija toliko jaka da psi i povraćaju. U svakom slučaju, potrebna je hitna veterinarska intervencija.
Pokošena trava također može izazvati velike probleme psima. Opasna travka se popularno naziva lastavica ili strelica zbog njezina specifična oblika(vrh drvenast i tvrd, a prema natrag se širi u krilca koja su prekrivena sitnim dlačicama). Vrlo često se zabije u kožu psa (u predjelu šapa između prstiju) s tendencijom kretanja prema naprijed. Ako se ne uoči i odstrani na vrijeme, ulazi dublje u kožu i izaziva upalnu reakciju tkiva, pa se tako u težim slučajevima može dogoditi da otputuje i nekoliko centimetara uzdužno što za sobom ostavlja gnojni trag u obliku fistula koje se otvaraju na koži.
Problem može biti veći ako travka uđe u uho, oko ili nosnice psa, a kritična mjesta su prepone i pazuha. U određenim težim slučajevima ili ako vlasnici na vrijeme ne prepoznaju problem (ne pregledavaju detaljno pse nakon povratka iz šetnje) potrebna je veterinarska intervencija, pa i operativni zahvat.
Poseban oprez nužan je u proljeće kada proljetno sunce budi zmije (poskok i riđovka u našem podneblju najpoznatije su otrovnice), koje se u to vrijeme najčešće izležavaju na suncu obicno na kamenjarima, suhozidima i sličnim mjestima (poskok se može nalaziti i u krošnji drveća). Takva mjesta izbjegavajte u širokom luku, budite posebno oprezni i spriječite psa da njuška po takvim mjestima jer u slučaju ugriza (ovisno o mjestu, ali najčešće je to predio njuške) posljedice mogu biti (i uglavnom jesu) pogubne za vašeg psa ako na vrijeme ne stignete k veterinaru, a i u tom slučaju pitanje je ima li najbliži veterinar protuotrov.
U vrijeme radova u vašim vrtovima i okućnicama posebno treba voditi računa o raznim otrovnim sredstvima koja ćete koristiti za zaštitu biljaka od nametnika – herbicidi koji su vrlo toksični. Psi mogu popiti ili polizati takve tekućine ako ih niste nakon uporabe spremili i uskladištili na sigurno mjesto. S druge strane i u vašoj kući vjerojatno postoje potencijalne toksične biljke koje stoje na podu i koje će vaš ljubimac možda pokušati prožvakati: difenbachia, caladium, philodendron, kalanchoe, sve ove biljke mogu izazvati teške posljedice prilikom kojih je često potrebna hitna intervencija veterinara.
Stoga, držite ih na povišenom i podalje od vaših ljubimaca.
S toplijim vremenom, dolaze i svim vlasnicima pasa poznati nametnici koji žive na našim ljubimcima – buhe, a od vanjskih nametnika – krpelji. Doduše, buhe je potrebno držati pod kontrolom tijekom cijele godine, da parafraziram jednog našeg veterinara: buhe žive unutra i sasvim im je svejedno je li vani ljeto iii zima. Proljeće i jesen su stoga pogodno vrijeme kada ćete generalno očistiti i svoj životni prostor (posteljinu, kaučeve, naslonjače, tepihe), ali će i unatoč tome ostati određeni postotak živih larvi i buha u okolini, stoga je neophodno sve očistiti nekim kemijskim sredstvom. Druga priča su krpelji, koje često nalazimo na psima nakon povratka iz prirode, međutim, krpelji se mogu zakačiti i na vas, pa osim pregleda psa detaljno pregledajte i sebe i djecu. Osim što izazivaju lokalnu iritaciju kože na mjestu gdje su se uhvatili, krpelji prenose i neke bolesti kao što su babesiosa, anaplasmosa, erlichiosa i neka bakterijska oboljenja. Važno je zapamtiti da treba reagirati prije nego se krpelj zakači na kožu psa, dakle treba preventivno tretirati psa tijekom cijele godine, a u prodaji se nalaze mnogi insekticidi koji učinkovito štite od krpelja. Za ljude postoji mogućnost cijepljenja koje se posebno preporučuje onima koji učestalo borave u šumi (drvosječe, planinari i slična zanimanja).
Savjet za kraj: iskoristite lijepo vrijeme i sunce, izađite iz kuća i svojih naslonjača, provodite što je više moguće vremena na svježem zraku u raznim aktivnostima, makar i samo u šetnji sa svojom obitelji i u igri sa vašim psom. Vratiti će vam se višestruko.
U ljetnim mjesecima uživanje na suncu, plaži, moru i kupanju provod je kakav želimo priuštiti kako sebi, tako i našem četveronožnom prijatelju. Medutim i ovdje vam želim preporučiti osnovna pravila ponašanja kojih bi se trebali pridržavati kada dovedete svojeg psa na plažu.
Dakle, neovisno o mjestu gdje ćete odvesti svojeg psa na kupanje, bitno je da mu prije ulaska u more ponudite čistu slatku vodu za piće jer će se u protivnom napiti slane vode što će rezultirati proljevom. Također, kada puštate psa s povodca dobro je skinuti s njega i ogrlicu (kožnu, metalnu, pvc) kako njemu ili drugom psu ne bi prouzročila ozljedu tijekom kupanja ili igre. Po izlasku iz mora obavezno okupajte psa slatkom vodom kako se sol ne bi zadržala na koži i izazvala svrbež, crvenilo ili slično.
Ako odlučite sa svojim psom posjetiti koju od gradskih plaža, a koja nije isključivo namijenjena za pse, učinite to rano ujutro ili kasno navečer jer, osim što nije preporučljivo psa voditi na plažu u najtoplije doba dana, sumnjam da će ostali posjetitelji plaže blagonaklono gledati na vas i vašeg ljubimca koji će trčati između ili po njihovim ručnicima, prskati kada otrese krzno prilikom izlaska iz vode iii se bućkati u plićaku s malom dječicom, odnosno odnositi njihove igračke. A da i ne sporninjem situacije kada pas treba obaviti svoje fiziološke potrebe, pa to učini u blizini nečijeg ručnika ili još gore na ručnik, torbu za plažu ili slično. Jasno vam je da je to nedopustivo koliko god vi voljeli svojeg psa i koliko se god zaklinjali u njegovu čistoću, dobar odgoj ili slično.
Jednostavno, ne vole svi ljudi pse, a još manje toleriraju takvo ponašanje, što je i razumljivo. Vjerujem da ne biste ni vi željeli da se tuđi pas popiški na vaš ručnik iii to obavi u plićaku gdje se kupa vaše dijete. Za to nema nikakvih opravdanja, niti ćete vi imati argumenata za opravdanje takvog ponašanja i to ne ponašanja vašeg psa, već vas samih jer ste vi odgovorni za njegovo i svaku štetu koju prouzroči drugima.
Druga je situacija kada odvedete psa na plažu namijenjenu isključivo psima.Tu i vi i pas želite biti malo opušteniji jer očekujete da tu plažu posjećuju samo psi i njihovi vlasnici. Međutim i na takvoj plaži morate uvažavati određena pravila ponašanja i pokazati određenu razinu kulture i dobrog odgoja. I vi i vaš pas. Na riječkom području takve plaže su pretrpane psima i vlasnicima i često vlada metež. Dolaze psi svih vrsta i veličina, odgojeni i neodgojeni s kulturnim i nekulturnim vlasnicima, a naravno, dolaze i kupači bez pasa koji su baš na toj plaži odlučili potražiti osvježenje i misle kako zapravo vama i vašem psu nije tamo mjesto. Možda i zahtijevaju da se maknete i da im vaš pas ne smeta svojim lajanjem, trčanjem ili drugim aktivnostima. Tu imate argumenata nekome od takvih tvrdoglavih kupača objasniti da ipak imate pravo biti na takvoj plaži sa svojim psom, jer je za to i predviđena, naravno, dokle god to ne prelazi granicu dobrog ukusa i pristojnosti.
I još jedna stvar na koju želim upozoriti, a na koju mi je niz vlasnika pasa koji posjećuju plaže za pse skrenulo pozornost, jest čistoća takvih plaža. Naime, neki od vlasnika pasa jednostavno ne razumiju ili ne žele razumjeti da mala (velika) smeđa hrpica koju su ostavili njihovi psi ne smije ostati na plaži kao pokazatelj dobre probave ili prehrane psa, već je naravno obavezno treba pokupiti u za to (na nekim plažama) postavljene i predviđene vrećice i odnijeti sa sobom do prvog kontejnera za smeće. Tako pokazujete razinu svoje kulture i poštovanja prema drugima. Doduše, takvo pravilo i navika za vas kao vlasnika trebalo bi vrijediti svugdje, ne samo na plažama.
Također želim upozoriti da trebate i pravilno odgojiti svojeg psa kako ne bi svojim ponašanjem na plaži i u igri s drugim psom (psima), naskakivanjem, lajanjem iii u najgorem slučaju agresivnošću maltretirao druge pse ili njihove vlasnike.Najbolje bi bilo kada biste mogli izabrati za igru i posjet plaži drugog psa slične veličine, životne dobi i suprotnog spola jer bi onda doista mogli i vi i pas uživati u pravoj igri i jurcanju bez bojazni. A to je i smisao, zar ne?”
Ulomak iz drugog i dopunjenog izdanja knjige Psima s ljubavlju, odgoj i školovanje, Vladimir Bolha (Dušević & Kršovnik d.o.o., 2014.)